in ,

Korupcija u Hrvatskoj – Kakvo je Vaše mišljenje o Korupciji u Hrvatskoj?

Ne prođe jedan dan u Hrvatskoj bez da ne ispliva nova afera o gospodarskom kriminalu, koja na žalost potvrđuje čuvenu paradigmu “tko je jamio – jamio je” a svjedoci smo da spirala pohlepe-krađe i korupcije očito nema granica ni kraja.

Teško je razlučiti je li korupcija kao društveni fenomen neizbježna sveprisutna stvarnost i svojevrstan totalitet činitelja što prožimaju u potpunosti privatni i javni život postsocijalističkih društava, ili je korupcija ipak sporadična društvena disfunkcija, devijantnost, specifična društvena činjenica, koju valja razlikovati od nekih drugih oblika društveno neprihvatljivih načina djelovanja pojedinaca i institucija. Iskreno rečeno ne vidim veliku razliku između patrimonijanoga klijentelizma afričkih zemalja u kojima jedna plemenska manjina posjeduje državu i sustavnoga globalnog trgovanja utjecajem i informacijama globalne oligarhije koja nadzire svjetsku ekonomiju. Možda bi trebalo u tom smjeru razlikovati korupciju i klijentelizam ili pak govoriti za zemlje u tranziciji o klijentelističkoj korupciji. Taj oblik korupcije posebni je oblik strukturne korupcije koji valja razlikovati od diskretnih pojedinačnih oblika korupcije. Paradoksalno, korupcija u postsocijalističkim zemljama ispunjava izrazitu socijalnu funkciju, bez obzira što su socioekonomske posljedice korupcije iznimno teške za nacionalne zajednice. Ako imamo na umu staru komunističku nomenklaturu i relacijski mrežni kapital postsocijalističkih društava, onda je lako utvrditi da su narav i budućnost korupcije i klijentelizma u mnogome ovisni o načinu privatizacije imovine u privatizacijskim projektima. Tako je i u Hrvatskoj divlja privatizacija omogućila stjecanja prvobitne akumulacije kapitala jedne oligarhije. U kontekstu korupcijske prakse, razlika između Zapadne i Istočne Europe ne svodi se na razlikovanje između robusnoga i koruptivnoga javnog morala, već jednostavno na razliku između obrazaca mogućnosti za korumpiranje drugih, što su na raspolaganju pojedinim grupama u tim različitim političkim i gospodarskim sustavima. Naime u svim tranzicijskim državama, pa tako i u Hrvatskoj, korupcija i klijentelizam za realne su društvene i političke skupine i način reprodukcije u novouspostavljenu sustavu ekonomske i političke moći.

Drugo ključno pitanje koje bi se trebalo postaviti kada je riječ o korupciji jest: čemu borba protiv korupcije, koliko god to dobro politički i etički zvuči, kada cijeli monetarni, financijsko-bankarski svjetski sustav počiva na neoliberalnoj aparaturi korupcijskoga koncepta tržišne razmjene dobara i usluga? Naime već od renesansne venecijanske oligarhije, prosvjetiteljstva i Francuske revolucije, pa sve do grabežljivoga kapitalizma baruna lopova, načelo tržišne i konkurencijske razmjene konsolidirano je i opće prihvaćeno kao sakralizirana dogma koja je pokrenula cijelu monetarnu i tržišnu reorganizacija društva i provela opću merkantilizaciju društvenih odnosa. U takvoj tržišnoj viziji društvo je postalo široko tržište generalizirane lihvarske i monetarne razmjene, čija ravnoteža ovisi o usklađivanju isključivo individualnih interesa, na temelju slobodnih ugovora. Suvišno bi bilo reći da su u takvu društvenom kontekstu stvoreni svi preduvjeti za širenje korupcije. Takav korupcijski društveno-politički poredak neoliberalne inspiracije stvoren je upravo radi okultiranja poretka ritualnog darivanja, koji je obradio Marcel Mauss u Eseju o darivanju, poretka koji se suprotstavlja ujedno i utilitarnoj razmjeni i komunikaciji, kao i karitativnom darivanju kao surogat neoliberalne karitativne dobre savjesti.

Je li fenomen korupcije znak da je ljudski život raspadljiv i sklon korupciji? Koruptibilnost, rastvaranje, dekompozicija uključuju promjene koje se odnose na vrijeme. Korupcija bi se mogla definirati kao pokret, kao proces promjena koje utječu na tijelo koje ju podnosi. Korupcija, raspadanje tijela, kao i svaki pokret, trajno je stanje.

 

Kakvo je Vaše mišljenje o Korupciji u Hrvatskoj? Odgovorite na našu anketu, ostavite komentar….. Neka se Vaš glas čuje

  • Da li u Hrvatskoj ima korupcije?

    • Da
    • Ne
    • Ne znam
  • Da li ste nekada bili prisutni prilikom izvođenja neke koruptivne radnje?

    • Da
    • Ne
  • Mislite li ljudi bolje rade svoj posao kada dobiju neku vrstu ¨poklona/poticaja¨?

    • Da
    • Ne
    • Ne znam
  • Da li naš krivični zakon u dovoljnoj mjeri sankcionira korupciju ?

    • Da
    • Ne
    • Ne znam
  • Gdje ima najviše korupcije?

    • Sudstvo
    • Zdravstvo
    • Školstvo
    • Politika
    • Privreda
    • Organi vlasti
    • Ima je posvuda
  • Da li biste prijavili korpuciju?

    • Da
    • Ne
  • Da li država pokazuje odlučnost u borbi protiv korupcije?

    • Da
    • Ne
    • Ne znam
Neka se BIRAJ.online glas čuje:

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Loading…

0

Komentari

0 komentari

Vaše mišljenje?

0 points
Upvote Downvote

Din. Zagreb (Cro) Vs. Rosenborg (Nor)

Liga Prvaka play-off: Dinamo Zagreb 2-0 Rosenborg