in

Tko su zasad stvarni, a tko medijski napuhani kandidati?

Do predsjedničkih izbora ostalo je još nekoliko mjeseci no broj kandidata raste iz dana u dan. Neizravnom potvrdom kandidature aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović brojku kandidata podebljala je na njih desetak

‘Ovdje sam danas kao predsjednica i sljedećih pet godina viđat ćemo se kao predsjednica’, poručila je jučer iz Knina aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, čime je i neslužbeno potvrdila kandidaturu za predsjedničke izbore.

Iako se službena objava još očekuje, potvrdom onoga što se očekivalo posljednjih nekoliko mjeseci, Grabar-Kitarović pridružila se skupini desetak kandidata koji već tjednima vode neslužbenu kampanju.

Među njima je i bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović koji je svoju kandidaturu potvrdio sredinom lipnja. Milanović je kandidaturu objavio na press konferenciji, no na početku kampanje uglavnom je komunicirao putem društvenih mreža. Tek posljednjih tjedan-dva počeo je i obilaziti Hrvatsku, a sve se to očito odrazilo i na rejting, koji je, prema posljednjim istraživanjima, u slučaju bivšeg premijera u uzlaznoj putanji.

Rijetke javne istupe ima pjevač Miroslav Škoro, koji je svoju kandidaturu objavio krajem lipnja, svega nekoliko dana nakon Milanovića. Škoro uglavnom komunicira i komentira putem Facebooka, zbog čega je već zaradio i prozivke iz Vlade. ‘Imate kandidata koji se igra predsjedničke kandidature s društvenih mreža. Gdje je tu hrabrost? Gdje je tu stav? Koji je to žanr politike? Kako će taj govoriti o fiskalnoj konsolidaciji, o gospodarskom rastu, o respektu koji imamo u međunarodnoj zajednici?’, prozvao je Škoru premijer Andrej Plenković.

Škoro je prema istraživanjima rejtinga zasad treći kandidat po popularnosti, a slijedi ga bivši sudac Mislav Kolakušić. Taj aktualni europarlamentarac svoju je kandidaturu najavio još uoči europskih izbora prije nekoliko mjeseci. Kod Kolakušića optimizma ne nedostaje pa već najavljuje da će ‘u veljači’ biti izabran za predsjednika države’.

O kandidaturi šefice Starta Dalije Orešković također se spekuliralo već više od godinu dana, no svoju je kandidaturu službeno objavila početkom srpnja. Tada je najavila da će njen program biti antikorupcijski. ”Odluka o kandidaturi je donijeta u jeku izbijanja aktualnih korupcijskih afera u izvršnoj vlasti, i činjenice da na društvenu nepravdu koju je korupcija stvorila, niti jedan od drugih do sada poznatih predsjedničkih kandidata ne nudi prihvatljivo rješenje i odgovor’, pojasnila je tada Orešković.

Odmah po raskolu Živog zida kandidaturu je najavio Ivan Pernar, koji je početkom srpnja osnovao i ‘Stranku Ivana Pernara’. I ovaj bivši član Živog zida zasad uglavnom komunicira putem društvenih mreža.

Most je ‘izrodio’ nekoliko predsjedničkih kandidata. Bivši čelni čovjek MUP-a u Oreškovićevoj vladi Vlaho Orepić, koji je Most napustio još krajem 2017 te u međuvremenu osnovao svoju stranku ‘Nova politika’, kandidaturu je najavio početkom srpnja. ‘Nisam zabavljač, nisam ni pjevač ni stranački glumac, ni reality show političar. Građanin sam, sportaš, vojnik, a prije svega hrvatski branitelj od prvog do zadnjeg dana Domovinskog rata. Iza moje kandidature ne stoje nikakve stranačke ni poslovne interesne strukture. Stojim ispred vas s vlastitim imenom i prezimenom i onim što jesam s uvjerenjem da Hrvatska može i treba postati bolje društvo’, poručio je Orepić pri najavi kandidature.

Zbog kandidature koju je objavio sredinom lipnja Tomislav Panenić promptno je izbačen iz Kluba zastupnika Mosta. Podsjetimo, Panenić se samoinicijativno odlučio kandidirati i tražio je podršku Mosta no nije ju dobio. Bez obzira na to ostao je pri tome da se kandidira zbog čega je Most prekinuo suradnju s njim.

Među prvima je pak kandidaturu najavila Katarina Peović iz Radničke fronte i to još krajem prošle godine. Ta doktorica znanosti i docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci svojedobno je pojasnila zašto se odlučila politički angažirati. ‘Moj cilj nije smjena jednih lica drugima. Moramo početi upozoravati na politiku za obespravljenu većinu, na devastaciju kapitalizma, na devastaciju socijalnih politika, deindustrijalizaciju. To nije previše popularno’, kazala je.

Krajem prošle godine kandidaturu je najavio i Marko Vučetić, nezavisni zastupnik koji je izabran na listi Mosta, no s njime je prekinuo suradnju. Istaknuvši kandidaturu tada rekao je da je ‘uvjetni’ kandidat dok Grabar-Kitarović službeno ne objavi svoju kandidaturu ili dok se ne pojavi ‘jači’ kandidat.

Posljednji je svoju kandidaturu najavio ekonomist s američkog Princetona Dejan Kovač. ‘Vrijeme je da hrvatski političari koji su stvorili probleme prestanu prodavati bolju prošlost, vrijeme je da se okrenemo budućnosti. Oni koji su probleme stvorili sigurno ih neće riješiti, njih zanima samo održavanje ‘statusa quo’ i njihovih pozicija’, poručio je Kovač, kojeg podržava HSLS.

Očekuje se da se u sljedećih nekoliko mjeseci pojave još neki kandidati, a spekulira se s imenom Milana Bandića, ali i bivšeg HSS-ovca Ante Simonića.

Mediji su spekulirali i s imenom odvjetnika Ante Nobila, no on je još krajem svibnja poručio da u utrku, za sada, ne ide.

Iako se u pojedinim medijima spomenulo i ime Dejana Jovića, on je dao do znanja da zasad od kandidature nema ništa.

‘Vidim da me je Večernjak – poznat po svojoj točnosti i provjeravanju onoga o čemu pišu – kandidirao za predsjednika Hrvatske. Onako, svidjelo im se, priča se, rekla-kazala… Čak možete i glasati za mene, samo kliknete i to je to’, napisao je Jović.

Izvor: tportal.hr
Neka se BIRAJ.online glas čuje:

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Loading…

0

Komentari

0 komentari

Vaše mišljenje?

3 points
Upvote Downvote

Boks: Hrgović do 9. pobjede zaredom?

Osim BTC-a, koja kriptovaluta ima najviše potencijala!?